Od svih oblika prijevoza željeznički prijevoz je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza održiv na dugi rok. Stoga Hrvatske željeznice svoju razvojnu politiku usmjeravaju prema visokim poslovnim i društvenim ciljevima koji prije svega počivaju na načelima održiva razvoja i zaštite okoliša.
Zaštita okoliša na Hrvatskim željeznicama obuhvaća sljedeće aktivnosti:
- izradbu normativnih akata na području zaštite okoliša i njihovo usklađivanje sa zakonom
- praćenje primjene regulative na željeznici
- izradbu tehničkih i tehnoloških projekata za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih postrojenja u
HŽ-u u sklopu kojih će se povećati stupanj zaštite okoliša - poboljšavanje uvjeta za postupanje s otpadom nastalim u tehnološkim procesima
- izradbu studija i elaborata vezanih za zaštitu okoliša
- uvođenje sustava kakvoće za područje zaštite okoliša na HŽ-u (norme ISO)
Ciljevi zaštite prostora i okoliša vrednuju se ravnopravno s drugim razvojnim ciljevima, a doprinos očuvanosti okoliša jest bitna sastavnica komparativnih prednosti Hrvatskih željeznica. Ciljevi zaštite okoliša u Hrvatskim željeznicama jesu sljedeći:
- poboljšavanje kakvoće prijevozne usluge kako bi se postojeći ili potencijalni štetni utjecaji na okoliš sveli na najmanju moguću mjeru (pročišćavanje otpadnih voda, sigurno odlaganje opasnih i štetnih tvari i materijala te zaštita od buke)
- preventivna zaštita (ekološka analiza za svaki novi projekt)
- smanjivanje potrošnje pitke vode, što se postiže racionalnijim iskorištavanjem vodnih resursa te popravcima i sanacijama vodne mreže
- smanjivanje potrošnje energije u svakom obliku, osobito pogonske energije za lokomotive, kao i potrošnje fosilnih goriva elektrifikacijom pruga
- promicanje uporabe željezničkoga prijevoza radi povećavanja opsega putničkoga i teretnog prijevoza (isticanjem njegovih komparativnih prednosti i načela održiva prometa)
- izobrazba zaposlenih, poticanje odgovornosti za okoliš kod njih te redovit nadzor nad poslovanjem
ŽELJEZNICA I ONEČIŠĆIVANJE ATMOSFERE
Pregled emisije onečišćivača zraka u postocima po vrstama prometa
| ŠTETNI SASTOJAK | ŽELJEZNIČKI PROMET | CESTOVNI PROMET | ZRAČNI PROMET | VODNI PROMET |
Ugljični monoksid (CO) | 1 | 98 | 0,3 | 0,7 |
Dušični oksid (NOx) | 4 | 90,5 | 0,5 | 5 |
| Ugljkovodik (CH) | 1 | 95 | 1 | 3 |
| Ugljični dioksid (CO2) | 4 | 80 | 11 | 5 |
Sumporni dioksid (SO2) | 10 | 74 | 2 | 14 |
Krute čestice | 5 | 85 | 3 | 7 |
Izvor: prilagođeno prema J. Golubić: Promet i okoliš, FPZ, Zagreb 1999, I. Mlinarić, E. Missoni: Prometna medicina,
FPZ, Zagreb 1994 i ECE 1/97.
ŽELJEZNICA I POTROŠNJA ENERGIJE
U putničkome i teretnom prijevozu željeznica je energetski bitno efikasnija nego cestovni promet.
Potrošnja energije u pojedinim prometnim granama
| | CESTOVNI PROMET | ZRAČNI PROMET | ŽELJEZNIČKI PROMET | POMORSKI PROMET | RIJEČNI PROMET |
| POTROŠNJA NAFTNIH EKVIVALENATA (u 106 tona) | 437,11 | 65,60 | 34,97 | 60,24 | 11,79 |
| Postotak (%) | 71,70 | 10,70 | 5,70 | 9,90 | 1,90 |
Izvor: J. Golubić: Promet i okoliš, FPZ, Zagreb 1999.
Utrošak pogonske energije po jedinici rada u željezničkom putničkom prijevozu 3,5 puta je manji, a u željezničkom teretnom prijevozu tereta 8,7 puta manji nego u tim djelatnostima u sklopu cestovnoga prometa (prema J. Golubić: Promet i okoliš, Zagreb 1999) .
ŽELJEZNICA I BUKA
Međunarodna željeznička unija (UIC) ustanovila je da prometna sredstva stvaraju buku čija je prosječna jakost prikazana u sljedećoj tablici:
Prosječna jakost buke koju stvaraju prometna sredstva
| IZVOR BUKE | RAZINA BUKE U DB |
| Osobni automobil (700-1200 cm3) | 82 |
| Motocikl | 90 |
| Teški teretni kamion | 103 |
| Zrakoplov na mlazni pogon | 150 |
| Brzi vlak za prijevoz putnika | 65 |
| Teretni vlak brzine 120 km/h | 60 |
| Vlak u prigradskom prijevozu | 70 |
Izvor: Prilagođeno prema M. Bošnjak et al: Buka i vibracije na željeznici,
Suvremeni promet br.3-4, 2002. i E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Opatija 2002.
Za razliku od buke u cestovnom prometu koja se pojavljuje bez ikakva pravila, buka u željezničkom prometu uvijek je otprilike iste glasnoće i istoga karaktera.
ŽELJEZNICA I PROSTOR
Potreba za površinom tla po osobi prevezenoj u željezničkom prometu je 9,5 puta manja nego u cestovnom prometu. Dvokolosiječnom prugom u sat vremena moguće je prevesti isti broj ljudi i istu količinu tereta kao autocestom od 16 trakova širokom 122 metra.
Željeznica je najsigurniji prijevoznik i na nju valja usmjeriti što više putnika i robe. Željeznica rasterećuje prometnice, čuva prirodu i neobnovljive prirodne resurse od uništavanja, smanjuju broj prometnih nesreća i ekoloških katastrofa - poštuje čovjeka i prirodu. Željeznica je ekološki održivi oblik prijevoza jer poštuje čovjeka i prirodu. Željeznički prijevoz je prijatelj okoliša. Komparativne ekološke prednosti željeznice ujedno postaju tržišne prednosti.
na vrh