Od svih oblika prijevoza željeznički prijevoz je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza održiv na dugi rok. Stoga Hrvatske željeznice svoju razvojnu politiku usmjeravaju prema visokim poslovnim i društvenim ciljevima koji prije svega počivaju na načelima održiva razvoja i zaštite okoliša.

Zaštita okoliša na Hrvatskim željeznicama obuhvaća sljedeće aktivnosti:

• izradbu normativnih akata na području zaštite okoliša i njihovo usklađivanje sa zakonom       
• praćenje primjene regulative na željeznici
• izradbu tehničkih i tehnoloških projekata za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih postrojenja u
  HŽ-u u sklopu kojih će se povećati stupanj zaštite okoliša
• poboljšavanje uvjeta za postupanje s otpadom nastalim u tehnološkim procesima
• izradbu studija i elaborata vezanih za zaštitu okoliša
• uvođenje sustava kakvoće za područje zaštite okoliša na HŽ-u (norme ISO)

• poboljšavanje kakvoće prijevozne usluge kako bi se postojeći ili potencijalni štetni utjecaji na okoliš sveli na najmanju moguću mjeru (pročišćavanje otpadnih voda, sigurno odlaganje opasnih i štetnih tvari i materijala te zaštita od buke)
• preventivna zaštita (ekološka analiza za svaki novi projekt)
• smanjivanje potrošnje pitke vode, što se postiže racionalnijim iskorištavanjem vodnih resursa te popravcima i sanacijama vodne mreže
• smanjivanje potrošnje energije u svakom obliku, osobito pogonske energije za lokomotive, kao i potrošnje fosilnih goriva elektrifikacijom pruga
• promicanje uporabe željezničkoga prijevoza radi povećavanja opsega putničkoga i teretnog prijevoza (isticanjem njegovih komparativnih prednosti i načela održiva prometa)
• izobrazba zaposlenih, poticanje odgovornosti za okoliš kod njih te redovit nadzor nad poslovanjem

ŽELJEZNICA I ONEČIŠĆIVANJE ATMOSFERE

Pregled emisije onečišćivača zraka po vrstama prometa

ŠTETNI SASTOJAK	UDIO EMISIJE PO PROMETNIM GRANAMA (%)
	ŽELJEZNIČKI PROMET	CESTOVNI PROMET	ZRAČNI PROMET	VODENI PROMET
Ugljični monoksid (CO)	1	98	0,3	0,7
Dušični oksid (NOx)	4	90,5	0,5	5
Ugljikovodik (CH)	1	95	1	3
Ugljični dioksid (CO2)	4	80	11	5
Sumporni dioksid (SO2 )	10	74	2	14
Krute čestice	5	85	3	7

Izvor: prilagođeno prema J. Golubić: Promet i okoliš, FPZ, Zagreb 1999, I. Mlinarić, E. Missoni: Prometna medicina,
FPZ, Zagreb 1994 i ECE 1/97.

ŽELJEZNICA I POTROŠNJA ENERGIJE

U putničkome i teretnom prijevozu željeznica je energetski bitno efikasnija nego cestovni promet.

Potrošnja energije u pojedinim prometnim granama

POTROŠNJA NAFTNIH EKVIVALENATA (u 106 tona)	CESTOVNI PROMET	ZRAČNI PROMET	ŽELJEZNIČKI PROMET	POMORSKI PROMET	RIJEČNI PROMET
	437,11	65,60	34,97	60,24	11,79
Postotak (%)	71,70	10,70	5,70	9,90	1,90

 Izvor: J. Golubić: Promet i okoliš, FPZ, Zagreb 1999.

Utrošak pogonske energije po jedinici rada u željezničkom putničkom prijevozu 3,5 puta je manji, a u željezničkom teretnom prijevozu tereta 8,7 puta manji nego u tim djelatnostima u sklopu cestovnoga prometa (prema J. Golubić: Promet i okoliš, Zagreb 1999) .

ŽELJEZNICA I BUKA

Međunarodna željeznička unija (UIC) ustanovila je da prometna sredstva stvaraju buku čija je prosječna jakost prikazana u sljedećoj tablici:

Prosječna jakost buke koju stvaraju prometna sredstva

IZVOR BUKE	RAZINA BUKE U DB
Osobni automobil (700-1200 cm3)	82
Motocikl	90
Teški teretni kamion	103
Zrakoplov na mlazni pogon	150
Brzi vlak za prijevoz putnika	65
Teretni vlak brzine 120 km/h	60
Vlak u prigradskom prijevozu	70

 Izvor: Prilagođeno prema M. Bošnjak et al: Buka i vibracije na željeznici,
Suvremeni promet br.3-4, 2002. i E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Opatija 2002.

Za razliku od buke u cestovnom prometu koja se pojavljuje bez ikakva pravila, buka u željezničkom prometu uvijek je otprilike iste glasnoće i istoga karaktera. 
 

ŽELJEZNICA I PROSTOR

Potreba za površinom tla po osobi prevezenoj u željezničkom prometu je 9,5 puta manja nego u cestovnom prometu. Dvokolosiječnom prugom u sat vremena moguće je prevesti isti broj ljudi i istu količinu tereta kao autocestom od 16 trakova širokom 122 metra.

ŽELJEZNICA I SIGURNOST

Tehnologija željezničkoga prometa omogućava postizanje velikih brzina uz visok stupanj sigurnosti. Broj osoba poginulih i ozlijeđenih u željezničkom prometu znatno je manji nego u cestovnom prometu. Sigurnost u željezničkom prometu 24 puta veća je u usporedbi sa sigurnošću pri prijevozu osobnim automobilom, i 2,5 puta veća nego pri prijevozu autobusom.

Prema podatcima Međunarodne željezničke unije sigurnost u željezničkom prometu svake godine povećava se sve više (prema J. Blašković Zavada et al: Railway development from the aspect of evironmental protection , časopis Promet, vol.14, 2002, no. 4) .

Usporedba stanja prometne sigurnosti u Hrvatskoj

OPIS	ŽELJEZNIČKI PROMET	CESTOVNI PROMET
Broj poginulih osoba	17	614
Broj ozlijeđenih osoba	19	18.825
Broj teže ozlijeđenih osoba	19	4.308

Podatci za 2006.

Željeznica je najsigurniji prijevoznik i na nju valja usmjeriti što više putnika i robe. Željeznica rasterećuje prometnice, čuva prirodu i neobnovljive prirodne resurse od uništavanja, smanjuju broj prometnih nesreća i ekoloških katastrofa - poštuje čovjeka i prirodu. Željeznica je ekološki održivi oblik prijevoza jer poštuje čovjeka i prirodu. Željeznički prijevoz je prijatelj okoliša. Komparativne ekološke prednosti željeznice ujedno postaju tržišne prednosti.