Godine 2010. obilježena je 150. obljetnica puštanja u promet prva 42 kilometra željezničke pruge sagrađene u Hrvatskoj između kolodvora Kotoriba i stajališta Macinec na današnjoj hrvatsko-slovenskoj granici, koji su činili dionicu pruge Budimpešta - Nagykanizsa - Kotoriba - Čakovec - Pragersko (u Sloveniji). Ta pružna dionica, popularno nazvana »okrajak na hrvatskom tlu«, za promet je otvorena 24. travnja 1860. i izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč - Trst. Slijedom te činjenice i 150-godišnje tradicije Hrvatske željeznice jesu jedan od deset najstarijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.
U povodu te obljetnice, obilježen je i Dan Hravtskih željeznica. Dan 5. listopada odabran je u znak sjećanja na odluku Hrvatskoga sabora od 5. listopada 1990. da se osnuju Hrvatske željeznice i da se sve pruge na području Republike Hrvatske prvi put stave pod istu upravu. Do tada su pruge na području Istre bile pod upravom Željezničkoga gospodarstva Ljubljana, a pruga Ploče - Metković i pruga Vrpolje - Šamac pod upravom Željezničkoga transportnog poduzeća Sarajevo.
U sklopu obilježavanja Dana HŽ-a organizirana su sljedeća događanja:
-
dana 2. listopada u kolodvoru Čakovec od 9.00 do 12.00 sati bilo je organizirano
oslikavanje čekaonice grafitima koje je crtao
Lunar, a u istom vremenu i Dan otvorenih vrata
Radionice željezničkih vozila Čakovec koje su obišli učenici OŠ Donji Kraljevec i OŠ Tomaš Goričanec iz Male Subotice te učenici Građevinske škole iz Čakovca. Dočekao ih je šef kolodvora Milan Marković i Dražen Vidović, direktor RŽV-a Čakovec, sa suradnicima. Djeca su sa zanimanjem razgledala kolodvor i radionicu gdje su se upoznali s funkcionirajem prometa i izrade teretnih vagona te opasnostima na koje mogu naići ako neoprezno i na zabranjenim mjestima prelaze prugu. Cijeli je događaj organiziran kako bi se preventivno utjecalo na sigurnost djece u prometu i kako bi ih se upoznalo sa značenjem željeznice i industrije za željeznicu na području prve pruge u Hrvatskoj
-
od 2. do 22. listopada u Centru za kulturu Čakovec organizirana je
izložba fotografija Camerom obscurom članova Fotokluba Varaždin čiji su autori Ante Klečina, Stanko Tot, Milorad Behin i Ivan Kreč
-
-
dana 5. listopada u 10.00 sati na središnjem križu za poginule branitelje na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu članovi Uprave HŽ-Hrvatske željeznice holdinga i UBIDR-a položili su vijenac u spomen na poginule branitelje željezničare u Domovinskom ratu
-
dana 5. listopada u 18.00 sati u Centru za kulturu Čakovec bila je organizirana središnja svečanost u povodu Dana HŽ-a. Nazočne je pozdravio mr.sc. Zoran Popovac, predsjednik Uprave Hrvatske željeznice holdinga, gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon, zamjenik gradonačelnika Veselin Biševac, župan međimurski Ivan Perhoč, zamjenik župana Matija Posavec i državni tajnik Danijel Mileta, izaslanik Vlade RH i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a u glazbenom dijelu programa sudjelovali su KUD HŽ Varaždin te mlade glazbenice s respektabilnim međunarodnim uspjesima Marija Klasan, Ana Dadić i Ena Pongrac. U prigodnom govoru Popovac je naglasio da su pred tvrtkom velika ulaganja te da će moderniziranje mreže i podizanje konkurentnosti željezničkog prijevoza zasigurno biti jedan od prioriteta naše zemlje nakon ulaska u Europsku uniju jer je željeznički prijevoz najjeftiniji i ekološki najprihvatljiviji prijevoz koji danas postoji.
- Nadamo se da će se uspješno nastaviti prijeko potreban proces modernizacije, te da će ulaganje u željeznicu, u granicama mogućnosti i koristeći se svim raspoloživim domaćim i inozemnim financijskim izvorima, u prvom redu pretpristupnim te strukturnim i kohezijskim fondovima Europske unije, postati dugoročno opredjeljenje izvršne vlasti. Na Hrvatskim željeznicama radi dovoljno stručnjaka i marljivih zaposlenika koji će biti kadri provesti modernizaciju. - rekao je Popovac. Župan Perhoč rekao je da je Međimurje oduvijek bilo povezano sa željeznicom koja je obilježila živote mnogih generacija, kao i to da Međimurska županija svoj današnji izgled i stupanj razvoja duguje upravo željeznici
-
u povodu Dana HŽ-a filatelističko društvo Poštar iz Zagreba i HŽ-Hrvatske željeznice holding izdalo je prigodnu razglednicu s motivom čakovečkog kolodvora koja ima marku s parnom lokomotivom i žig koji se koristio samo taj dan u Čakovcu
foto Dragutin Staničić
U povodu proslave 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj HŽ-Holding d.o.o. do sada je organizirao:
-
u veljači je u upravnoj zgradi HŽ-Holdinga u Mihanovićevoj 12 u Zagrebu bila otvorena izložba Ante Klečine pod nazivom Virtualni obrisi civilizacije na kojoj su bili prikazani noćni željeznički motivi. Izložbu je organizirala Udruga željezničara slikara Plavo svjetlo
-
dana 25. ožujka u Čakovcu bila je održana najavna novinska konferencija budući da je središnja proslava održana 24. travnja u kolodvoru Kotoriba
Kolodvor Kotoriba nekad i danas
-
dana 29. ožujka na zagrebačkom Glavnom kolodvoru bila je održana promocija dviju poštanskih maraka s motivima parne lokomotive koju su zajednički organizirali Hrvatski željeznički muzej, Filatelističko društvo Poštar i Hrvatska pošta. Više o promociji možete doznati
ovdje. Isto tako, priređeno je i posebno
filatelističko obilježavanje 150. obljetnice pruge uz koje je izdana i
maksimum karta.
Serije parnih lokomotiva s poštanskih maraka (lijevo serija MAV 326/JŽ 125, desno SudB 18)
-
dana 24. travnja u
Kotoribi je bio organiziran cjelodnevni program koji je uključivao dolazak posebnih vlakova iz Zagreba i
Mađarske. Vlak je iz Zagreba stigao u 10.40 sati, a mađarski muzejski vlak u 11.13 sati. U 10.55 sati u kolodvor je ušlo posebno pružno vozilo
Chevroleta. Nakon toga je u kolodvoru od 11.30 do 12.30 sati trajala središnja svečanost
V Kotoribi cugmašina fućnula koja je uključivala kulturno-umjetnički program međimurskih KUD-ova Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba, puhačkog orkestra KUD-a HŽ-a Varaždin i
tete Lize. U popratnom dijelu programa koji je trajao od 13.00 do 15.00 sati nastupili su sastav
Kom3dija, bio je organiziran obilazak Kotoribe u pratnji mažoretkinja, razgledavanje etnozbirke, crkve i izložbe maraka koja je bila postavljena u osnovnoj školi, a na kolodvoru je bio otvoren Kotoripski sajam. U 13.48 sati iz Kotoribe je krenuo mađarski muzejski vlak, a u 14.52 sati i posebni vlak za Zagreb. Program su organizirali Povjerenstvo HŽ, Općina Kotoriba i Međimurska županija. Pozivnicu na proslavu možete pogledati
ovdje.
foto: Dragutin Staničić, Toma Bačić i Branimir Butković
-
u sklopu proslave 150. obljetnice napravljen je i
popis dužnosnika koji su vodili željeznicu u Hrvatskoj, a objedinjeni su i datumi
otvaranja pruga u Hrvatskoj.
-
u organizaciji Foto kluba Varaždin i Saveza za željeznicu u travnju je proveden međunarodni projekt Camerom obscurom od Budimpešte do Pragerskog uz koji su organizirane prigodne izložbe
-
u svibnju je u organizaciji Korporativnih komunikacija HŽ-Holdinga bila predstavljena knjiga Željeznice u Domovinskom ratu, a u organizaciji Korporativnih komunikacija HŽ-Holdinga i Muzeja ulične umjetnosti ponovno je oslikan zid u Branimirovoj ulici u Zagrebu
-
dana 20. svibnja u organizaciji Saveza za željeznicu, Međimurske županije i Grada Čakovca bio je održan stručni skup pod nazivom Javni prijevoz putnika u funkciji regionalnoga razvoja
-
dana 28. rujna HŽ-Hrvatske željeznice holding d.o.o. i Hrvatsko društvo željezničkih inženjera (HDŽI) priređuju stručni skup u povodu 150. obljetnice željeznice u Hrvatskoj pod nazivom Željeznica - najpovoljniji oblik kopnenoga prijevoza. Skup je održan u 11.00 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, Rooseveltov trg 2, a na njemu su o utjecaju željeznice na razvoj gospodarstva govorili dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević, povjesničarka i umirovljena profesorica Filozofskoga fakulteta u Zagrebu; mr. sc. Zoran Popovac, predsjednik Uprave HŽ-Holdinga, predstavio je današnje stanje na Hrvatskim željeznicama, a dr. sc. Johannes Ludewig, izvršni direktor Zajednice europskih željeznica (CER), govorio je o perspektivama razvitka Hrvatskih željeznica u sklopu europskoga željezničkog sustava. Svrha skupa bila je da se stručna i cjelokupna javnost podsjeti na povijesni razvoj željeznice, na njezin utjecaj na razvoj gospodarstva, na današnje stanje željezničkog prometa u Hrvatskoj te na strateške prednosti i razvojne perspektive željeznice kao najpovoljnijega oblika kopnenoga prijevoza.
na vrh