Završetak radova na projektu obnove dionice željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica sufinanciranog iz pretpristupnog programa ISPA Europske unije, obilježen je u četvrtak 19. siječnja 2012. na željezničkom kolodvoru Vinkovci.
Prigodne govore održali su Zlatko Komadina, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Paul Vandoren, šef Delegacije EU u RH, i Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
Zlatko Komadina rekao je da nova pruga pokazuje kakve bi u budućnosti trebale biti naše prometnice u skladu s europskim standardima. Istaknuo je izvanredan geostrateški položaj Hrvatske te naglasio da upravo zbog toga prometna infrastruktura treba u velikoj mjeri biti temelj našeg razvoja.
- Ovim projektom pokazali smo da su europska sredstva kvalitetno i pametno utrošena te kako treba izgledati moderna infrastruktura. - rekao je Komadina.
Paul Vandoren istaknuo je da je taj projekt vrlo konkretan primjer kako se sredstva pretpristupnih fondova mogu koristiti na dobrobit građana RH. Deseti željeznički koridor, kojeg je i ova obnovljena dionica dio, projekt je od europskog interesa. Uspješan dovršetak projekta je unaprjeđenje ne samo u željezničkom sektoru, nego doprinosi i otvaranju novih radnih mjesta te potiče konkurentnost Hrvatske i Europe.
Branko Grčić naglasio je da je ulazak u EU veliki izazov za nas i o nama ovisi koliko ćemo sami biti spremni iskoristiti sve one dobre strane koje nam donosi članstvo.
- Ovaj projekt je tek početak, na raspolaganju će nam biti mnogo više sredstva za prilagodbu promjenama kako bi gospodarstvo bilo konkurentno, a ljudi obrazovaniji i spremniji za uključivanje u tržište rada. - rekao je Grčić.
Dionica željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica dio je X. paneuropskog prometnog koridora koji i za Hrvatsku i za Europsku uniju ima veliku važnost. Njezina obnova počela je 2008. i stajala je 59,5 milijuna eura, a financirana je sredstvima iz državnog proračuna RH u visini od 52 posto i bespovratnim sredstvima iz pretpristupnog fonda Europske unije ISPA u visini od 48 posto.
ISPA je jedan od EU-ovih pretpristupnih programa namijenjenih zemljama kandidatkinjama u njihovim pripremama za pristupanje vezano uz infrastrukturne projekte u sektoru prometa i zaštite okoliša kako bi se u tim zemljama udovoljilo hitnoj potrebi za izgradnjom i obnovom prometne infrastrukture i infrastrukture iz područja zaštite okoliša te omogućilo povezivanjem s transeuropskim prometnim mrežama.
Obnova dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica bio je prvi projekt u Hrvatskoj koji se financirao iz pretpristupnih fondova Europske unije i prvi kojim su se iz EU-ovih fondova sufinancirala ulaganja u željezničku infrastrukturu. To je ujedno najveći infrastrukturni projekt financiran modelom pretpristupne pomoći i u financijskom i u fizičkom smislu.
Budući da je posrijedi dvokolosiječna pruga, obnovljeno je 67 kilometara kolosijeka. Osovinsko opterećenje dopušteno na njima sada iznosi 22,5 tona po osovini i 8,0 tona po metru duljine, a od polovice 2012. (nakon što se obave sve provjere) vlakovi će po njima moći voziti brzinom do 160 km/h.
U sklopu obnove dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica izvedeni su radovi u kolodvorima i stajalištima, na kolosijecima i željezničko-cestovnim prijelazima te je ugrađen novi sustav prometne signalizacije i upravljanja prometom. Osuvremenjeno je sedam postojećih stajališta (Mirkovci, Sremske Laze, Slakovci, Orolik, Vinkovački Banovci, Šidski Banovci i Ilača). Rekonstruirana su dva kolodvora (Jankovci i Đeletovci), a u sklopu njihove rekonstrukcije sagrađena su i dva nova stajališta.
Na svim stajalištima sagrađene su nove peronske površine sa svom potrebnom infrastrukturom kao što su rampe za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, peronske nadstrešnice, rasvjeta, parkirališne površine i drugo. Obnovljen je i kolodvor Tovarnik. U sklopu njegove i obnove ugrađene su nove skretnice.
Projekt obnove pružne dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica može se nazvati pokusnim projektom kojim je HŽ Infrastruktura d.o.o., stekla prvo iskustvo u iskorištavanju sredstava iz fondova Europske unije. Osim toga sve državne institucije uključene u taj projekt pokazale su zrelost i spremnost za provedbu budućih infrastrukturnih projekata koji će se multiplicirati nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju.