Nakon postupka javnog natječaja za izvođača radova kao najpovoljniji ponuditelj odabran je konzorcij poduzeća koji čine Hidroelektra niskogradnja d.d. i Pružne građevine d.o.o. Stručni i tehnološki nadzor radova obavljat će Institut građevinarstva Hrvatske, a vodni nadzor Hrvatske vode. Ugovor između HŽ-Infrastrukture d.o.o. i odabranog konzorcija je potpisan, a pripremni radovi su već počeli. Završetak obnove mosta planira se u jesen ove godine. Osim sanacije jakuševačkog mosta, projektira se i obnova drugoga željezničkog mosta preko Save, tzv. zelenoga mosta.
U skladu s projektom sanacije, koji su izradili Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na mostu Sava Jakuševac oštećeni potporni stup će se srušiti, a na njegovu mjestu sagraditi novi (u skladu s člankom 239. Zakona o prostornom uređenju i gradnji). Sanirat će se i oštećena čelična konstrukcija te željeznički kolosijeci na mostu, pa će most biti vraćen u prvobitno, projektirano stanje. Premda je sagrađen prije 42 godine (1968. god.), sve do incidenta koji se dogodio 2009. preko njega je nesmetano tekao željeznički promet. Da bi sigurnost na tome mostu bila što veća, u koritu Save planiraju se sagraditi i dva potporna praga kako bi se spriječila daljnja erozija šljunka s dna. Time bi se u budućnosti spriječilo ugrožavanje temelja mosta. Ukupni troškovi radova procjenjuju se na oko 30 milijuna kuna, od čega je vrijednost ugovora s konzorcijem Hidroelektre i Pružnih građevina d.o.o. 24 milijuna kuna, a ostatak sredstava utrošit će se na spomenute nadzore te radove na kontaktnoj mreži i pružnom gornjem ustroju, koje će obavljati Elektrotehnički poslovi održavanja i Građevinski poslovi održavanja u sastavu HŽ-Infrastrukture d.o.o.
Sanacija mosta trebala bi biti gotova do kraja 2010. godine, kada na snagu stupa željeznički vozni red 2010/2011. te će se time rasteretiti zagrebački Glavni kolodvor.
U fazi projektiranja je i obnova tzv. zelenoga mosta, inače najpoznatijeg željezničkog mosta preko Save, koji je sagrađen 1939. Njegova kulturološka vrijednost jest u tomu što na njemu ništa nije izvedeno zavarivanjem te po statičkom sustavu je Langerova greda, odnosno greda ojačana lukom. Taj most presudan je za željeznički promet od Zagreba prema jugu (dio V. paneuropskog koridora) i stoga je njegova redovita obnova jedan od prioriteta HŽ-Infrastrukture d.o.o. Radovima na njegovoj obnovi planira se povećati i njegova nosivost, kako bi se udovoljilo standardima suvremenih međunarodnih pruga. Sredstva u iznosu od oko četiri milijuna kuna namaknuta su Planom investicija HŽ-Infrastrukture d.o.o. za 2010. god. koja bi bila dostatna za I. fazu sanacije (sanacija i ojačanje stupa ispod nepokretnog ležaja i upornjaka). U tijeku je izrada projekta sanacije donjeg ustroja mosta te se početak radova na I. fazi sanacije očekuje ove godine.